Piše se Umki.
U dativu i lokativu imenice Umka ne dolazi do alternacije k/c: Živim na Umki.
Stanovnik Umke je Umčanin, stanovnica je Umčanka, a prisvojni pridev je umčanski.
Piše se Umki.
U dativu i lokativu imenice Umka ne dolazi do alternacije k/c: Živim na Umki.
Stanovnik Umke je Umčanin, stanovnica je Umčanka, a prisvojni pridev je umčanski.
Piše se Africi.
U geografskim imenima stranog porekla po pravilu ne dolazi do alternacije k/c: Meka-Meki, Majorka-Majorki, Kazablanka-Kazablanki, Nebraska-Nebraski i sl.
U retkim slučajevima, međutim, dolazi do alternacije pa od Afrika imamo Africi ili od Amerika-Americi ili od Aljaska-Aljasci.
Piše se čobanac.
Čobanac je pikantno čorbasto jelo od dve ili više vrsta mesa sa knedlama. Oblik dolazi od imenice čobanin. To je kalk prema mađarskom gulaš jer gulyás takođe znači pastir, govedar, čobanin.
Oblik čorbanac nije zabeležen u našim rečnicima i verovatno je nastao analogijom sa imenicom čorba.
Piše se Sremcem.
Imenice na -ac kao Nemac, Sremac, Bunjevac, vrabac, jemac, Podunavac, Skandinavac i sl. s nepostojanim a, imaju nastavak -em u instrumentalu jednine: Nemcem, Sremcem, Bunjevcem, vrapcem, jemcem, Podunavcem, Skandinavcem i sl.
Piše se Francuzom.
Imenice koje se završavaju na nepalatalni suglasnik kao što je z (Francuz, Englez, Kinez, mitraljez, bakrorez, kviz i sl.) imaju nastavak -om u instrumentalu jednine: Francuzom, Englezom, Kinezom, mitraljezom, bakrorezom, kvizom i sl.
Piše se predefinisan.
Prefiks pre- od latinskog prae- koji znači pred, pre, prethodan, piše se spojeno u složenicama latinskog porekla: preambula, prevalenca, prevencija, preventivno, predeterminizam, preglacijalni i sl.
Piše se uglas.
Prilog uglas koji znači glasno, naglas; svi odjednom, u jedan glas (govoriti, vikati i sl.) piše se spojeno.
Piše se diklofenaka.
Samoglasnik a koji se nekad pojavljuje a nekad izostaje u različitim oblicima iste reči naziva se nepostojano a. Kod imenice diklofenāk nema uslova za pojavljivanje nepostojanog a. Isto kao i kod imenica junāk, godišnjāk, ribnjāk, petāk kod kojih je a u nastavku -āk dugo. Genitiv ovih imenica glasi junaka, godišnjaka, ribnjaka ili petaka kao i diklofenaka.
Kad bi a iz nastavka -ak bilo kratko kao kod imenica početak, ostatak, letak, dodatak i sl., genitiv bi bio bez a: početka, ostatka, letka, dodatka i sl.
Piše se vizualizovati.
Normativni rečnici srpskog jezika neke oblike daju samo sa osnovom vizual- (od latinskog visual): vizualizovati (učiniti vidljivim; predočiti vizuelno (slikom, tablom, grafikonom i sl.)), vizualizovanje (glagolska imenica od vizualizovati), vizualizacija (sposobnost da se nešto predstavi ili zamisli u slikama), vizualista (vizuelni tip čoveka).
Druge nalazimo i sa osnovom vizuel- (od francuskog visuel) i sa osnovom vizual-, uz napomenu da su oblici sa e bolji ili običniji: vizuelan (uz vizualan), vizuelno (uz vizualno) ili vizuelnost (uz vizualnost).
Piše se ne bi li.
Izraz ne bi li koji znači da bi, s namerom da, piše se rastavljeno: Otišao je na put ne bi li razbistrio glavu.
Odrična rečca ne piše se odvojeno od glagola u ličnom obliku.
I upitna rečca li se piše odvojeno kada je povezana sa glagolom.
U izrazu Jadni ne bili! koji znači ne želim da te snađe neka nesreća; pazi da ti se nešto loše ne dogodi, oblik bili je radni glagolski pridev od glagola biti.