Архиве

Umki ili Umci

Piše se Umki.

U dativu i lokativu imenice Umka ne dolazi do alternacije k/c: Živim na Umki.

Stanovnik Umke je Umčanin, stanovnica je Umčanka, a prisvojni pridev je umčanski.

Afriki ili Africi

Piše se Africi.

U geografskim imenima stranog porekla po pravilu ne dolazi do alternacije k/c: Meka-Meki, Majorka-Majorki, Kazablanka-Kazablanki, Nebraska-Nebraski i sl.

U retkim slučajevima, međutim, dolazi do alternacije pa od Afrika imamo Africi ili od Amerika-Americi ili od Aljaska-Aljasci.

čobanac ili čorbanac

Piše se čobanac.

Čobanac je pikantno čorbasto jelo od dve ili više vrsta mesa sa knedlama. Oblik dolazi od imenice čobanin. To je kalk prema mađarskom gulaš jer  gulyás takođe znači pastir, govedar, čobanin.

Oblik čorbanac nije zabeležen u našim rečnicima i verovatno je nastao analogijom sa imenicom čorba.

Sremcom ili Sremcem

Piše se Sremcem.

Imenice na -ac kao Nemac, Sremac, Bunjevac, vrabac, jemac, Podunavac, Skandinavac i sl. s nepostojanim a, imaju nastavak -em u instrumentalu jednine: Nemcem, Sremcem, Bunjevcem, vrapcem, jemcem, Podunavcem, Skandinavcem i sl.

Francuzem ili Francuzom

Piše se Francuzom.

Imenice koje se završavaju na nepalatalni suglasnik kao što je z (Francuz, Englez, Kinez, mitraljez, bakrorez, kviz i sl.) imaju nastavak -om u instrumentalu jednine: Francuzom, Englezom, Kinezom, mitraljezom, bakrorezom, kvizom i sl.

predefinisan ili pred definisan

Piše se predefinisan.

Prefiks pre- od latinskog prae- koji znači pred, pre, prethodan, piše se spojeno u složenicama latinskog porekla: preambula, prevalenca, prevencija, preventivno, predeterminizam, preglacijalni i sl.

 

uglas ili u glas

Piše se uglas.

Prilog uglas koji znači glasno, naglas; svi odjednom, u jedan glas (govoriti, vikati i sl.) piše se spojeno.

 

diklofenaka ili diklofenka

Piše se diklofenaka.

Samoglasnik koji se nekad pojavljuje a nekad izostaje u različitim oblicima iste reči naziva se nepostojano a. Kod imenice diklofenāk nema uslova za pojavljivanje nepostojanog a. Isto kao i kod imenica junāk, godišnjāk, ribnjāk, petāk kod kojih je a u nastavku -āk dugo. Genitiv ovih imenica glasi junaka, godišnjaka, ribnjaka ili petaka kao i diklofenaka.

Kad bi iz nastavka -ak bilo kratko kao kod imenica početak, ostatak, letak, dodatak i sl., genitiv bi bio bez a: početka, ostatka, letka, dodatka i sl.

vizualizovati ili vizuelizovati

Piše se vizualizovati.

Normativni rečnici srpskog jezika neke oblike daju samo sa osnovom vizual- (od latinskog visual): vizualizovati (učiniti vidljivim; predočiti vizuelno (slikom, tablom, grafikonom i sl.)), vizualizovanje (glagolska imenica od vizualizovati), vizualizacija (sposobnost da se nešto predstavi ili zamisli u slikama), vizualista (vizuelni tip čoveka).

Druge nalazimo  i sa osnovom vizuel- (od francuskog visuel)  i sa osnovom vizual-, uz napomenu da su oblici sa e bolji ili običniji: vizuelan (uz vizualan), vizuelno (uz vizualno) ili vizuelnost (uz vizualnost).

nebili ili ne bi li

Piše se ne bi li.

Izraz ne bi li koji znači da bi, s namerom da, piše se rastavljeno: Otišao je na put ne bi li razbistrio glavu.
Odrična rečca ne piše se odvojeno od glagola u ličnom obliku.
I upitna rečca li se piše  odvojeno kada je povezana sa glagolom.

U izrazu Jadni ne bili! koji znači ne želim da te snađe neka nesreća; pazi da ti se nešto loše ne dogodi, oblik bili je radni glagolski pridev od glagola biti.