Piše se odbrambeni.
Kada se sonant n nađe u tvorbi reči ispred nastavaka ba, ben(i), bać, zamenjuje se dvousnenim sonantom m koji ima isto mesto tvorbe kao dvousneno b u tim nastavcima.
Piše se odbrambeni.
Kada se sonant n nađe u tvorbi reči ispred nastavaka ba, ben(i), bać, zamenjuje se dvousnenim sonantom m koji ima isto mesto tvorbe kao dvousneno b u tim nastavcima.
Piše se u redu.
U je predlog sa lokativom, a redu je imenica red u lokativu. Ovo je predloško-padežna konstrukcija u+lokativ.
Uredu bi bio dativ imenice ured ali ona nije uobičajena u srpskom jeziku.
Piše se i jedno i drugo.
Sedni je imperativ od glagola sesti a sedi je imperativ od glagola sedeti. Sesti je svršeni glagol a sedeti nesvršeni. U Pravopisu iz 2011. uz sedi piše ekavski.
Piše se avion.
Od latinskog avis (ptica) i francuskog avion.
J se ne piše između i i o osim kada je deo osnove: kamion, stadion, radionica, nosioci, milion, pion, šampion, lampion, pionir, fioka, Silvio, Mario, Violeta.
Piše se i jedno i drugo.
Glagol sesti ima oblike prezenta i po prvoj i po trećoj vrsti. Sedem-sedeš-sede-sedemo- sedete-sedu po prvoj i sednem-sedneš-sedne-sednemo-sednete-sednu po trećoj vrsti.
Piše se i jedno i drugo.
Upotreba prideva zadnji u značenju poslednji je potpuno opravdana. Oba prideva su razvila i prostorno i vremensko značenje. Slobodno možemo reći zadnje sedište, zadnja pošta i zadnji čas i zadnje reči . Dozvoljena je i upotreba superlativa najzadnji. Jedanput, dvaput, prvi put, neki put, svaki put, koji put, poslednji put i zadnji put.
Piše se paradajz.
U Rečniku Matice srpske paradajz i paradaiz nisu književne reči nego varvarizmi iz nemačkog. Književne reči su crveni patlidžan i rajčica. Pravopis daje samo paradajz i paradajz-salata i paradajz-sok sa crticom.
Piše se ne kažem.
Ne se uvek piše odvojeno od glagola u ličnom glagolskom obliku.
Piše se Savski venac.
Nazivi ulica, trgova i gradskih naselja pišu se velikim početnim slovom.
Velikim slovom se pišu i vlastita imena u sastavu tih naziva: Ulica bosanska, Ulica Branka Radičevića, Ulica kralja Milana, Ulica kralja Petra, Balkanska, Trg Nikole Pašića, Trg cara Lazara, Studentski trg, Trg republike, Andrićev venac, Banjički put, Admirala Geprata, Aleksinačkih rudara, Beogradskog bataljona, Bulevar JNA, Bulevar kralja Aleksandra, Bulevar revolucije, Bulevar oslobođenja, Južni bulevar, Knez Mihailova.
Kad reč ulica stoji ispred imena u genitivu ne mora da se piše: stanujem u Kralja Petra Prvog oslobodioca umesto stanujem u Ulici kralja Petra Prvog oslobodioca.
Malim slovom piše se ulica u množini: u ulicama Lješkoj, Požeškoj i Kosovskoj biće organizovani...
Piše se agrumi.
Imenica muškog roda agrumi ima samo množinu. To je zajednički naziv za sve južno voće nakiselog ukusa: pomorandža, limun, mandarina, grejpfrut, limeta i dr.