Архиве

nemaština ili neimaština

Piše se i jedno i drugo.

Nemaština i neimaština su sinonimi koji znače oskudica, beda.
Neimaština je stariji oblik od koga smo asimilacijom i sažimanjem samoglasnika dobili novi oblik nemaština.
Više o ovome možete čuti u emisiji Put u reči od 40. do 47. minuta http://www.rts.rs/page/radio/ci/story/28/radio-beograd-2/3149170/put-u-reci.html

 

inauguracija ili inauguracia

Piše se inauguracija.

Od latinskog inauguratio označava svečano uvođenje u dužnost, položaj (obično vladara), ustoličenje; svečano dodeljivanje zvanja, titule, promocija.
Istorijski, u starom Rimu ispitivanje volje bogova od strane sveštenika (augura) koje prethodi mnogim javnim aktima i svečanostima.
Ako se osnova u latinskom završava na samoglasnik onda se dodaje j: inauguracija kao abdikacija, inkubacija, salivacija ili divinizacija.

kvaki ili kvaci

Piše se i jedno i drugo.

Imenica kvaka se trojako tretira u našim normativnim rečnicima i pripučnicima.
U Pravopisu je dativ i lokativ od imenice kvaka —kvaci.
Rečnik Matice srpske dozvoljava dublet — kvaki kvaci, a Pravopisni rečnik M. Šipke daje dativ i lokativ kvaki sa napomenom ne kvaci.
Dok se priručnici međusobno ne usaglase najlogičnije je dozvoliti oba oblika.

 

nevraćamo ili ne vraćamo

Piše se ne vraćamo.

Ne se piše odvojeno od glagola u ličnom obliku: ne vraćam, ne vraćaš, ne vraća, ne vraćamo, ne vraćate, ne vraćaju (prezent), ne vraćaj, ne vraćajmo, ne vraćajte (imperativ), ne vraćajući (glagolski prilog sadašnji).
Uz trpni glagolski pridev ne se piše spojeno: nevraćan, nevraćana, nevraćano, nevraćani, nevraćane, nevraćana.

proždru ili prožderu

Piše se i jedno i drugo.

Glagoli proždreti prožderati su ravnopravni.
Glagol proždreti u prezentu glasi proždrem-proždreš-proždre-proždremo-proždrete-proždru (buduće vreme proždreću), a glagol prožderati glasi prožderem-proždereš-proždere-prožderemo-prožderete-prožderu (buduće vreme prožderaću).
Pogrešno je proždrati-proždraću.

drati ili derati

Piše se i jedno i drugo.

Pravopis beleži oba glagola, drati (derem) i derati (derem) kao varijante, s tim što drati upućuje na derati. Formant der ovde se iz prezentske proširio i na infinitivnu osnovu.
Slično je i sa glagolima: ždrati (žderem) i žderati (žderem), odrati (oderem) i oderati (oderem), izdrati (izderem) i izderati (izderem) i sl.

stavki ili stavci

Piše se i jedno i drugo ali sa različitim značenjem.

Stavci je dativ/lokativ jednine od imenice stavka: u stavci 3.
Stavki je genitiv množine od imenice stavka: nekoliko stavki.
Isto važi i za imenice postavka-postavci (dativ/lokativ jednine)-postavki (genitiv množine), predstavka-predstavci (dativ/lokativ jednine)-predstavki (genitiv množine), pretpostavka-pretpostavci (dativ/lokativ jednine)-pretpostavki (genitiv množine).  

u skripti ili u skriptima

Piše se u skriptima.

Imenica skripta (od latinskog scriptum, scribere što znači pisati) imenica je srednjeg roda i ima samo množinu (pluralia tantum), te ona glasi skripta-skripata-skriptima a ne skripta-skripte-skripti (kao imenica ženskog roda jednine) ili skripte-skripti-skriptama (kao imenica ženskog roda množine): To piše u skriptima.

 

ukrivo ili u krivo

Piše se ukrivo.

Prilog ukrivo koji znači krivim pravcem, nakrivljeno, nakrivo, koso, u stranu, piše se spojeno: Ukrivo se vežu kravate u žurbi.
Od ovoga treba razlikovati spoj predloga i prideva kriv u srednjem rodu, krivo, koji znači koji se na pruža u pravoj liniji, savijen, savinut, iskrivljen; krivudav, vijugav: Ako gledate u krivo ogledalo videćete iskrivljenu sliku.

cilindar ili cilinder

Piše se cilindar.

Od grčkog kýlindros, što označava valjak a kasnije i visoki, tvrdi šešir u obliku valjka. U deklinaciji nepostojano a se gubi pa promena ove reči glasi: cilindar-cilindra-cilindru-cilindar-cilindre-cilindrom-cilindru u jednini i cilindri-cilindara-cilindrima-cilindre-cilindri-cilindrima-cilindrima.