Piše se avion koji vozi.
Akuzativ odnosne zamenice koji glasi koji za predmete a kojeg(a), kog(a) za živa bića:
avion koji vozi čovek kojeg poznajem.
Piše se avion koji vozi.
Akuzativ odnosne zamenice koji glasi koji za predmete a kojeg(a), kog(a) za živa bića:
avion koji vozi čovek kojeg poznajem.
Piše se i jedno i drugo.
U Pravopisu genitiv množine od imenice kokoška glasi kokošaka, a u Pravopisnom rečniku kokoški i kokošaka.
Izraz i ćorava kokoška nađe koje zrno znači i onaj koji je nesposoban može ponekad da postigne uspeh.
Piše se živeti.
Ijekavski živjeti.
Ekavski živeo! živela! i ijekavski živio! živjela! pri zdravicama i pozdrav pri oduševljenju.
Piše se i jedno i drugo.
Ivan Klajn u Rečniku jezičkih nedoumica kaže: ‚‚žvakati bi prema fonetskim zakonima trebalo da ima žvačem, žvačeš, dok bi žvaćem, žvaćeš bilo od oblika žvatati. U praksi su danas ostali samo oblici žvakati, žvaćem, žvaćeš."
Piše se zvezda.
Genitiv množine od imenice zvezda glasi zvezda sa dužinom na a.
Zvezda može biti žuta, bela, dvojna, promenljiva, padalica, repatica, filmska, sportska, morska.
Izraz roditi se pod srećnom zvezdom znači biti srećan u životu.
Piše se zvjezdica.
Zvjezdica je ijekavski deminutiv od zvijezda.
Piše se i jedno i drugo.
Zvučanje je glagolska imenica od glagola zvučati a zvučenje je glagolska imenica od glagola zvučiti.
Piše se i jedno i drugo.
Zvučao je radni glagolski pridev od glagola zvučati a zvučio je radni glagolski pridev od glagola zvučiti.
Piše se i jedno i drugo.
Obe imenice znače način posmatranja, tačka gledišta, uverenje, zaključak: sa naučnog stajališta ili sa naučnog stanovišta.
Stajalište još znači autobuska, trolejbuska ili tramvajska stanica.
Piše se i jedno i drugo.
Značenja im se delimično preklapaju. Oba znače predstaviti u slici, naslikati (ume da o(d)slika situaciju).
Oslikati još znači ukrasiti slikama (oslikao je svod Sinstinske kapele) i pojaviti se, ocrtati se (pred očima mu se oslika lik žene).