Архиве

bezcarinski ili bescarinski

Piše se bescarinski.

Zvučno ispred bezvučnog prelazi u svoj bezvučni par jednačeći se sa njim po zvučnosti: bescvetan, bescvetnica, besciljan, besciljno, besciljnost. 

penzioni ili penzijski

Piše se i jedno i drugo.

Od imenica stranog (latinskog) porekla na ija tvore se pridevi i sa nastavkom ioni i sa nastavkom ski: akumulacioni i akumulacijski, redakcioni i redakcijski, opozicioni i opozicijski, operacioni i operacijski, organizacioni i organizacijski, migracioni i migracijski, bakteriološki i bakterijski. 

bezkičmenjaci ili beskičmenjaci

Piše se beskičmenjaci.

Zvučno iz prefiksa bez jednači se po zvučnosti sa suglasnikom iza sebe: beskičmenjaci, beskamatni, beskvasan, besklasno, beskompromisan, beskonačan, beskrajan, beskućnik, bespomoćan, bespravno.

berberi ili berberini

Piše se berberi.

Od imenice berber ili berberin nominativ množine glasi berberi.
Imenice na in oblike množine grade dodavanjem nastavaka na okrnjenu osnovu (bez in).
Velikim slovom Berber, Berberi pišu se pripadnici hamitske grupe naroda u severnoj Africi.

preda mnom ili predamnom

Piše se preda mnom.

Izrazi složeni sa predlogom preda pišu se rastavljeno: preda mnom, preda me, preda se, preda te, preda nj.

nijedna ili ni jedna

Piše se i jedno i drugo.

Spojeno se pišu zamenice složene sa ni: niko, nikog(a), nikom(e), ništa, ničeg(a), ničemu, nijedannijedna, nijedno, nijedni, nijedne, nikoji, ničiji, nikakav, nikakvog, nikakvom: nije mi se svidela nijedna pesma na koncertu.
Odvojeno se piše u izrazima sa pojačanim značenjem: ni jedna jedina i ni jedna ni druga. 

tesniji ili tešnji

Piše se tešnji.

Komparativ od prideva tesan glasi tešnji a superlativ najtešnji.