Piše se pariski.
Stanovnici Pariza su Parižani i Parižanke a pridev je pariski-pariska-parisko-pariski-pariske-pariska.
Piše se pariski.
Stanovnici Pariza su Parižani i Parižanke a pridev je pariski-pariska-parisko-pariski-pariske-pariska.
Piše se Kurska bitka.
Velikim slovom pišu se ustaljena imena istorijskih događaja, ratova, buna i ustanaka, bitaka i ratnih frontova, revolucija, paktova i mirovnih sporazuma: Prvi balkanski rat, Drugi svetski rat, Ilindenski ustanak, Nevesinjska puška, Kristalna noć, Holokaust, Borodinska bitka, Solunski front, Sremski front, Oktobarska revolucija, Požarevački mir, Berlinski kongres, Balkanski savez, Dejtonski sporazum, Bečki književni dogovor, Novosadski dogovor.
Piše se korespondencija.
Od latinskog correspondentia što znači pisanje pisama, dopisivanje, prepiska.
Onaj koji piše je korespondent a ona koja piše je korespondentkinja.
Piše se konformna kamatna stopa.
Od latinskog conformis jednoobrazan. To je stopa koja omogućava da postoji isti iznos kamate bez obzira da li se kamata obračunava jednom na kraju perioda otplate ili više puta u toku otplate kredita.
Piše se karakondžula.
Turski prefiks kara koji znači crni piše se spojeno kao prvi deo složenica: karabatak, karađoz, karakul (crna ovca), karaman (crni pas), karamanka (kruška), Karađorđe, Karavlaška ali Kara Mustafa (tursko ime) i Kara Deniz (Crno more) rastavljeno.
Piše se i jedno i drugo.
Ujutro i ujutru su prilozi koji znače u jutarnjim časovima, kad prođe noć, posle noći.
Spojeno se pišu i prilozi: izjutra, doveče, naveče, uveče, predveče, preksinoć, prekosutra, prekjuče.
Piše se Istanbul.
Ovo je izuzetak od jednačenja po mestu tvorbe n ispred b nije prešlo u m. Ali Stambol a ne Stanbol.
Piše se inopartner.
Prefiks ino piše se spojeno: inokorespodent, inobanka, inozastupnik, inokredit, inodirektive, inotržište.
Piše se i jedno i drugo.
Rastavljeno kao pozdrav dobro jutro a sastavljeno kao imenica koja znači sreća, dobro ili nesreća, zlo: vidim ja svoje dobrojutro.
Piše se i jedno i drugo.
Spojeno bogzna kao prilog u značenju naročito, osobito, najčešće uz negaciju, za isticanje: nije on bogzna kakav, bogzna kako se slažu, ne oblači se bogzna kako.
U ostalim slučajevima rastavljeno: otišao je bog zna gde, bog zna zašto su se posvađali, bog zna kakav je.