Архиве

prodat ili prodan

Piše se i jedno i drugo.

Trpni glagolski pridev od glagola prodati je prodat i prodan, od glagola dati dat i dan, od glagola predati predat i predan, od glagola izdati izdat izdan od glagola dodati dodat dodan, od glagola zadati zadat zadan . 

smrću ili smrti

Piše se i jedno i drugo.

Smrt je imenica ženskog roda četvrte vrste. Takve su još: stvar, noć, reč, mladost, ludost, radost, pamet, narav, paprat, čađ, peć, žeđ, laž, srž, žuč, krv, bol, raž, cvast, čast, ljubav.
Instrumental jednine ovih imenica može imati dva nastavka: ju/u (iza nenepčanih suglasnika osnove j jotuje suglasnik ispred sebe ili se gubi iza prednjonepčanih) i i.
Ako se imenica upotrebljava bez atributa koristi se oblik sa nastavkom ju/u: život se završava smrću. Ako se upotrebljava atribut uz imenicu češći je oblik sa i: i sa svojom smrti se šalio.

Ahilova peta ili ahilova peta

Piše se Ahilova peta.

Prisvojni pridevi od vlastitih imena na ov/ev in pišu se velikim slovom i kao deo stručnog ili simboličkog naziva: Pandorina kutija, Potemkinova sela, Bazedovljeva bolest, Eustahijeva truba, Voltin luk, Tesline struje, Morzeova azbuka, Molotovljev koktel, Pančićeva omorika, Gordijev čvor.

medijski ili mediski

Piše se medijski.

J iz osnove se piše ispred nastavka ski: istorijski, armijski, hemijski, šumadijski, studijski, majski, akcijski, akcijska, akcijsko. 

lopta ili lopti

Piše se lopti.

Lopta-lopte-lopti-loptu-loptom-lopti u i množini lopte-lopti-loptama-lopte-loptama-loptama.

hica ili hitca

Piše se hica.

Suglasnik t gubi se ispred c: hitac-hica-hicu a u množini hici-hitaca (nepostojano a). 

sati ili časova

Piše se i jedno i drugo.

Sat je turcizam (iz arapskog) i označava spravu za merenje vremena i dvadeset četvrti deo dana, čas: kupio sam sat, koliko je sati.
Čas je reč slovenskog porekla i znači školski čas, policijski čas, vrlo kratko vreme, trenutak, tren: uzimati časove, za tili čas, čas posla, u zao čas. U značenju šestdeset minuta koristi se samo u administrativnom stilu u svečanom saopštavanju vremena.
Detaljnije na www.rastko.rs
‚‚U sastavu rečenice, manje brojeve (pogotovu one do deset) nije poželjno pisati cifrom" kaže Ivan Klajn u Rečniku jezičkih nedoumica.

dvoica ili dvojica

Piše se dvojica.

U službi osnovnih brojeva od 2 do 99 (osim onih koji se završavaju na jedan) za označavanje tačnog broja muških lica upotrebljavaju se brojne imenice na ica: dvojica, trojica, četvorica, petorica, šestorica, sedmorica, osmorica, devetorica, desetorica, jedanaestorica ... dvadeset dvojica...trideset šestorica...devedeset devetorica.

mini odmor ili mini-odmor

Piše se mini-odmor.

Prefiks mini piše se sa crticom: mini-val, mini-plan, mini-liga, mini-kongres, mini-rat, mini-farma, mini-market, mini-basket, mini-bager, mini-golf, mini-serija, mini-suknja, mini-haljina. Spojeno samo u reči minibus.