Архиве

burad ili bureta

Piše se i jedno i drugo.

Bure je imenica srednjeg roda koja se menja po drugoj vrsti: bure-bureta-buretu-bure-buretom-buretu. U množini glasi bureta, a koristi se i supletivna množina burad i burići.
Izraz bure baruta znači nemirno mesto gde lako može doći do rata.

budalaština ili budalavština

Piše se budalaština.

Budala je imenica muškog i ženskog roda i znači ludak, luda (vokativ budalo). Budalaš je imenica muškog roda koja znači isto što i budala (vokativ budalašu) a budalaština je glup i nepromišljen postupak, ludost, glupost.
Izraz mudra budala koristi se za onoga ko se pretvara da je lud a nije.

bez ruku ili bez ruka

Piše se bez ruku.

Genitiv množine od imenice ruka glasi ruku.
To je stari oblik dvojine koji se sačuvao samo kod još dve imenice, noga i sluga. Genitiv množine ovih imenica završava se na -u: nogu i slugu.

breskvi ili bresaka

Piše se i jedno i drugo.

Genitiv množine od imenice breskva ima dva oblika: bresaka i breskvi.

brilijantan ili briljantan

Piše se i jedno i drugo.

Dragi kamen je brilijant i bolje briljant, pridev je brilijantan i bolje briljantan i brilijantski i bolje briljantski.
Prilog je samo briljantno, glagolska imenica briljantnost i glagol briljirati.

blagoslovim ili blagosiljam

Piše se i jedno i drugo.

Blagoslovim je prvo lice prezenta svršenog glagola blagosloviti (dati blagoslov),
a blagosiljam je prvo lice prezenta nesvršenog glagola blagosiljati (davati blagoslov).

telefonistkinja ili telefoniskinja

Piše se telefonistkinja.

Ovo je odstupanje od gubljenja suglasnika. T se ne gubi ispred nastavka kinja u imenicama stranog porekla: antifašistkinja, dentistkinja, gimnazistkinja, telefonistkinja.

pisajući ili pišući

Piše se pišući.

Glagolski prilog sadašnji od glagola pisati (oni pišu+ći) glasi pišući.