Piše se i jedno i drugo.
U Pravopisu, instrumental jednine od imenice šut glasi šutom, a množina šutovi i šutevi. U Rečniku jezičkih nedoumica Ivana Klajna, šutom i šutem, šutovi i šutevi.
Piše se i jedno i drugo.
U Pravopisu, instrumental jednine od imenice šut glasi šutom, a množina šutovi i šutevi. U Rečniku jezičkih nedoumica Ivana Klajna, šutom i šutem, šutovi i šutevi.
Piše se i jedno i drugo.
Prilog prek(o)sutra znači posle sutrašnjeg dana, drugi dan od danas.
Ijekavski prekosjutra i preksjutra.
Piše se i jedno i drugo.
Prilog nak(o)sutra znači trećeg dana posle današnjeg, tri dana kasnije.
Ijekavski nakosjutra i naksjutra.
Piše se maršruta.
Od francuskog marche-route što znači put koji treba preći, pravac, plan putovanja.
Piše se nadaleko.
Spojeno se piše prilog nadaleko koji znači vrlo daleko, u daljinu: radnja mu je bila nadaleko čuvena.
Piše se i jedno i drugo.
Grablje sa kratkosilaznim akcentom i grabulje (obično u množini) su poljoprivredne alatke kojima se grablja ili grabulja.
Piše se oftalmologija.
Od grčkog oftalmos što znači oko, očni i logia nauka.
Piše se grešaka.
Genitiv množine od imenice greška glasi grešaka: nekoliko grešaka ga je koštalo pobede.
Piše se potkrovlje.
Prefiks pod- ispred k daje pot- jer zvučno d ispred bezvučnog k prelazi u svoj bezvučni par t: potkovica, potkivač, potkolenica, potkožna, potkošulja, potkontinent, potkradati, potkratiti, potkresati, potkupiti, potkačiti, Potkozarje.
Piše se srednjoškolski.
Srednjo- je prvi deo imenskih i pridevskih složenica koji označava sredinu onoga što znači drugi deo složenice (izuzimajući sredinu između nisko i visoko za šta se upotrebljava oblik srednje-): srednjoškolski-srednjoškolska-srednjoškolsko, srednjoškolac, srednjoškolka, srednjoprugaš.
Srednje je prvi deo složenice koji znači između visokog i niskog: srednjerazvijen, srednjeproduktivan, srednjenaponske. Kad je srednje posebno naglašeno može i odvojeno: srednje razvijen.