Piše se ma kakvih.
Rečca ma se piše odvojeno od zamenice: ma ko, ma koji, ma kojeg, ma koga, ma kakav, ma kakvoj, ma kakvom. Spojeno se piše samo u vezniku mada.
Piše se ma kakvih.
Rečca ma se piše odvojeno od zamenice: ma ko, ma koji, ma kojeg, ma koga, ma kakav, ma kakvoj, ma kakvom. Spojeno se piše samo u vezniku mada.
Piše se inteligentan.
Od latinskog intelligens što znači sposoban za pravilno razumevanje stvari i pojava u životu i svetu, razuman, uman, bistar.
Piše se gdekoji.
Ijekavski gdjekoji. Spojeno se pišu složene zamenice: neko, nešto, svako, svašta, štošta, kojeko, koješta, neki, nekakav, svaki, nečiji, koječiji, kojekakav u svim padežima (gdekoji-gdekojeg-gdekojem-gdekojeg-gdekoji-gdekojim-gdekojem). Ali rastavljeno u izrazu gde koji mili moji.
Piše se donedavno.
Prilog donedavno znači do pre kratkog vremena.
Spojeno se pišu i prilozi: donedavna, poodavno, poodavna, doskora, doskoro, posve, nadasve, pokatkad, odvajkada, donekle.
Piše se dozlaboga.
Prilog dozlaboga piše se spojeno i znači u velikoj meri, preterano, strašno: on je dozlaboga plašljiv.
Piše se doviđenja.
Tradicionalni pozdrav pri odlasku piše se spojeno: Doviđenja, tamo gore.
Rastavljeno se piše u izrazima do skorog viđenja, kao i do gledanja i do slušanja.
Od ovoga treba razlikovati upotrebu predloga od sa imenicom viđenje u genitivu, viđenja: do viđenja i ponovnog susreta došlo je na Pupinovom mostu.
Piše se i jedno i drugo.
Rečca god piše se spojeno sa zamenicom kad je nenaglašena i kad pojačava njeno neodređeno značenje: ako kogod pita u značenju neko. U ostalim slučajevima piše se rastavljeno: ko god pita samo ćuti. Isto i kogagod i koga god, kakavgod i kakav god, štogod i što god.
Piše se bilo ko.
Rečca bilo piše se odvojeno od zamenica i priloga: bilo ko, ko bilo, s bilo kim, s kim bilo, bilo koji, koji bilo, bilo čiji, čiji bilo, bilo šta, šta bilo, s bilo čim, s čim bilo, bilo kakav, kakav bilo, bilo gde, gde bilo, bilo kad, kad bilo, bilo koliko, koliko bilo.
Piše se međunarodnopravni.
Pridevske složenice pišu se spojeno. Od međunarodno pravo međunarodnopravni, od spoljna trgovina spoljnotrgovinski, od državno pravo državnopravni kao i krivičnopravni, visokoobrazovani, niskobudžetni, robnonovčani, kupoprodajni, brzohodan, staromodan, novogodišnji.
Piše se kupoprodaja.
Spojeno se pišu složenice nastale prostim srastanjem ili sa spojnim vokalom: primopredaja, severoistok, severozapad, Evroazija, Indokina, Beograd, Banjaluka, sveznalica, suncokret, očevidac, predradnik, plavokosa, parobrod, dangubiti, gromobran.