Piše se srpska Nova godina.

Praznik se zove Nova godina i piše se velikim početnim slovom. Pravoslavna, julijanska, srpska, ruska ili jermenska su pridevi koji nisu sastavni deo imena praznika i pišu se malim slovom.

Piše se i jedno i drugo.

Bolje je nepobediv. Arhaično, pesnički je nepobedan.

Piše se odnedavno.

Prilog odnedavno koji znači otpre kratkog vremena, odskora, piše se spojeno.

Piše se unedogled.

Prilog unedogled koji znači dokle se ne može okom dopreti, u beskraj, piše se spojeno: ne možemo čekati unedogled.

Piše se vri.

Prezent glagola vreti (ključati) glasi: vrim-vriš-vri (vri kao u košnici)-vrimo-vrite-vru.
Radni glagolski pridev, ekavski je vreo a ijekavski vreo i vrio. 

Piše se Nijemci.

Stanovnici Njemačke su Nijemci i Njemice.

Piše se rječnik.

Ekavskom kratkom e, koje vodi poreklo od kratkog jat, odgovara ijekavsko je.

Piše se riječ.

Ekavskom dugom e, koje vodi poreklo od dugog jat, odgovara ijekavsko ije.

Piše se cvijet.

Ekavskom dugom e, koje vodi poreklo od dugog jat, odgovara ijekavsko ije: cvijet, cvijetak, cvijeće, Cvijeta.
Na mestu kratkog jat (u ekavskom je tu kratko e) imamo ijekavsko je: cvjetati, cvjetić, cvjetanje, cvjećar, cvjećarka, cvjećara, cvjećka, cvjetna, cvjetnost.
Izraz Cvjetna nedjelja, ekavski Cvetna nedelja, označava nedelju pred Uskrs, Cvijeti, ekavski Cveti.

Piše se i jedno i drugo.

Od nemačkog Strang, što znači uže, konopac, jedek.