Архиве

dva kilometra ili dva kilometara

Piše se dva kilometra.

I svi ostali oblici sa brojem dva na kraju složenih brojeva: dvadeset dva kilometra, trideset dva kilometra, četrdeset dva kilometra, pedeset dva kilometra, šezdeset dva kilometra...

tri kilometra ili tri kilometara

Piše se tri kilometra.

Uz brojeve dva, tri i četiri i brojeve složene sa njima upotrebljava se stara dvojina. Dakle, dvadeset tri kilometra, trideset tri kilometra, četrdeset tri kilometra, pedeset tri kilometra ...  

stodvadesetdva ili sto dvadeset dva

Piše se sto dvadeset dva.

Višečlani brojevi (osnovni i redni) pišu se rastavljeno. Moguće je staviti veznik i između poslednje i pretposlednje reči višečlanog broja sto dvadeset i dva: trideset dva, četrdeset tri, pedeset četiri, šezdeset pet, sedamdeset šest, osamdeset sedam, devedeset osam, sto devet, dvesta trideset pet, dve hiljade trista pedeset jedan.

brijem se ili brijam se

Piše se (o)brijem se.

Promena glagola brijati se u prezentu glasi: ja se brijem, ti se briješ, on se brije, mi se brijemo, vi se brijete, oni se briju.
Svršeni glagol obrijati menja se u prezentu: obrijem-obriješ-obrije-obrijemo-obrijete-obriju, a u perfektu obrijao sam, obrijao si, obrijao je, obrijali smo, obrijali ste i obrijali su .

bonbona ili bombona

Piše se bombona bombonjera.

Po pravilu o jednačenju suglasnika po mestu izgovora sonant n ispred dvousnenog b prelazi u dvousneno m ispred nastavaka za tvorbu reči.
U složenicama, psihološka i značenjska granica između prvog i drugog dela složenice sprečava promenu n u izgovoru, pa se i piše n: stranputica, jedanput, crvenperka, vodenbuba. 

bezbednosna ili bezbedonosna

Piše se bezbednosna.

Bezbedan-bezbedna-bezbedno-bezbedni-bezbedne-bezbedna. Bezbednost, bezbednostan, bezbednosna, bezbednosno, bezbednosni, bezbednosne.
Ijekavski bezbjedan, bezbjednost, bezbjednostan, bezbjednosna situacija. 

atmosfera ili atmosvera

Piše se atmosfera.

Od grčkog atmos što znači para i sfera lopta, atmosfera je vazdušni omotač oko Zemlje, ali i figurativno situacija, okolnosti, raspoloženje: radna atmosfera, božićna atmosfera.