Архиве

rečca ili rečica

Piše se i jedno i drugo.

Rečica je mala reka ili mala reč a rečca ili partikula je gramatički termin, nepromenljiva vrsta reči kojima se izražava lični stav govornika prema onome što se iznosi rečenicom. Rečce su: da, ne, da li, zar, evo, eto, eno, međutim, pak, baš, bar, verovatno, valjda, možda, zbilja, zaista.

suprugi ili supruzi

Piše se supruzi.

U dativu i lokativu jednine imenica ženskog roda na a vrši se promena g:z ili sibilarizacija: supruga-supruge-supruzi-suprugu-suprugom-supruzi. Isto i nozi, slozi, sprezi, brizi, nezi, vlazi, tuzi. 

Ali suprugin. Prisvojni pridevi od imenica na ga imaju završetak ginslugin, Dragin, agin.

uvis ili u vis

Piše se i jedno i drugo.

Spojeno uvis kao prilog koji znači pravcem naviše, u visinu: kosa mi se diže uvis, ruke uvis i kao sportski termin skok uvis. Rastavljeno u vis kad se čuva značenje imenice vis, visina. Razlika je skoro neprimetna jer u vis znači naviše, u visinu.

uzbrdo ili uz brdo

Piše se i jedno i drugo.

Spojeno uzbrdo uzbrdice je prilog koji znači naviše, nagore: uputio se ulicom uzbrdo. Rastavljeno uz brdo u svim ostalim slučajevima: popeo se uz brdo. Isto važi i za nizbrdo kad znači naniže: ulica vodi nizbrdo do reke i niz brdo: spustio se niz brdo.

priobaljno područje ili priobalno područje

Piše se priobalno područje.

Onaj koji se nalazi pri obali mora ili reke je priobalan-priobalna-priobalno-priobalni-priobalne-priobalna. Priobalje je deo mora, reke ili jezera uz obalu. Beograd je priobalni grad (ne priobaljni) a beogradsko priobalje se uređuje.

ućutkavati ili ućutkivati

Piše se i jedno i drugo.

Ućutkati (ućutkam-ućutkaš-ućutka) je svršeni, ućutkivati (ućutkujem-ućutkuješ-ućutkuje) je nesvršeni a ućutkavati (ućutkavam-ućutkavaš-ućutkava) je nesvršeni i učestali glagol. Ućutkujem je, ućutkavam je celo veče a onda sam je jednim pogledom ućutkao.

uznem ili uzmem

Piše se uzmem.

Glagol uzeti menja se u prezentu uzmem-uzmeš-uzme-uzmemo-uzmete-uzmu. Imperativ je uzmi-uzmimo-uzmite. Radni glagolski pridev uzeo-uzela-uzelo-uzeli-uzele-uzela. Trpni glagolski pridev je uzet.

vannastavni ili van nastavni

Piše se vannastavni.

Van se piše spojeno kao prvi deo složenica kad znači da je nešto van, izvan onoga što znači pridev ili imenica: vanbračni, vanzemaljski, vanmaterična, vanredno, vanserijski, vanparnični, vanstranački, vansezonska, vanškolski, vanzemaljac.

vidio ili vidjeo

Piše se vidio.

Od glagola videti ijekavski vidjeti radni glagolski pridev glasi video-videla-videlo-videli-videle-videla ijekavski vidio-vidjela-vidjelo-vidjeli-vidjele-vidjela.