Архиве

Crvena Zvezda ili Crvena zvezda

Piše se Crvena zvezda.

Sportske organizacije i klubovi pišu se velikim početnim slovom prve reči: Mladi radnik, Partizan, Beogradski sport klub, FK Plava zvijezda, FK Crvena zemlja, Mančester junajted.

bratela ili bretela

Piše se bretela.

Od francuskog bretelle što znači naramenice, remen, kaiš za nošenje tereta.

bezbednošću ili bezbednosti

Piše se i jedno i drugo.

Bezbednost je imenica ženskog roda četvrte vrste. U instrumentalu jednine ove imenice mogu imati dva lika: sa nastavkom ju (bezbednost+ju daje jotovanjem bezbednošću) ili sa nastavkom i (bezbednosti). Kad se imenica upotrebljava bez atributa obično se bira oblik sa ju: upravljanje bezbednošću. Sa atributom češći je nastavak i: to je povezano sa tvojom bezbednosti na radu. 

na radiju ili na radiu

Piše se na radiju.

se piše između na prvom mestu i a, e, u na drugom a ne piše se kada je o na drugom mestu: radio-radija-radiju-radio-radio-radiom-radiju.

ražani ili raženi

Piše se i jedno i drugo.

Brašno, slama, hleb, sve što je od raži ili se odnosi na raž.

trenuci ili trenutci

Piše se trenuci.

se gubi ispred zato što c (ts) u svom prvom delu ima elemenat t.
Trenutak-trenutka-trenutku-trenutak-trenutak-trenutakom-trenutku 
u jednini i
trenuci-trenutaka-trenucima-trenutke-trenuci-trenucima-trenucima u množini.

lošiji ili gori

Piše se i jedno i drugo.

Lošiji je komparativ od prideva loš. Superlativ je najlošiji.
Gori 
je komparativ od prideva zao. Superlativ je najgori.
Gori 
može biti komparativ po značenju od prideva loš.

skupljati ili sakupljati

Piše se i jedno i drugo.

Jednim delom značenja im se preklapaju. Oba znače sabirati, prikupljati na jedno mesto (kocke, igračke), sazvati, dozvati na okup (goste, vojsku, svatove), nakupiti, prikupiti stičući malo po malo (novac, snagu).
Samo skupljati a ne sakupljati može se veš pri pranju (suziti, smanjiti) i krvni sudovi, usta, obrve i ramena (stisnuti, stegnuti) ili noge (poda se ili približiti) i ruke.

begstvo ili bekstvo

Piše se bekstvo.

Zvučno ispred bezvučnog prelazi u svoj bezvučni par jednačeći se sa njim po zvučnosti.