Piše se i jedno i drugo.
I prilog drugde, ijekavski drugdje, i prilog drugo, uz mesne priloge (negde, igde, svugde, bilo gde i sl.) znači na drugom mestu, na drugim mestima; na drugo mesto, na drugu stranu: Potražite negde drugde ili Potražite negde drugo.
Piše se i jedno i drugo.
Glagoli raščlanjavati i raščlanjivati su dubleti, oba su nesvršena prema svršenom glagolu raščlaniti: U analizi polazi od raščlanjivanja na sastavne delove a nakon raščlanjavanja dolazi do sinteze.
Piše se uviđavan.
Uviđavan je onaj koji uviđa, shvata suštinu, smisao čega, razuman razborit (uviđavan čovek); kojim se pokazuje, ispoljava takva osobina (uviđavan postupak).
Sa glagolom uviđati povezani su, osim prideva uviđavan-uviđavna-uviđavno, i prilog uviđavno (na uviđavan način, razumno) i imenica uviđavnost (osobina onoga koji je uviđavan; sposobnost da se nešto shvati onako kako odgovara datoj prilici).
Uviđaj je pravnički termin koji označava utvrđivanje činjenica, okolnosti neposrednim opažanjem, na licu mesta (obaviti uviđaj na licu mesta), kao i uvid, pogled u nešto, u neku stvar radi znanja, obaveštenosti, pregled (podneti dokumente na uviđaj, uvid).
Piše se srednjovekovni.
Prvi deo imenskih i pridevskih složenica srednjo- označava sredinu onoga što označava drugi deo složenice (izuzimajući sredinu između nisko i visoko za šta se upotrebljava oblik srednje-): srednjovekovan-srednjovekovna-srednjovekovno-srednjovekovni-srednjovekovne-srednjovekovna, srednjovizantijski-srednjovizantijska-srednjovizantijsko, srednjovisokonemački, srednjoročni, srednjodometni.
Piše se prednjonepčani.
Pridevi prednji i nepčani (od imenice nepce) spojeni su spojnim vokalom o u složenicu prednjonepčani koja znači koji se artikuliše, izgovara na prednjem, tvrdom nepcu.
U ranijoj jezičkoj literaturi mogao se naći i oblik prednjenepčani ali on više nije u upotrebi.
Piše se zadnjonepčani.
Pridevi zadnji i nepčani (od imenice nepce) spojeni su spojnim vokalom o u složenicu zadnjonepčani koja znači onaj koji se odnosi na zadnje nepce, koji se obrazuje na zadnjem nepcu, velarni.
Rečnik SANU beleži ovaj pridev i sa spojnim vokalom e (zadnjenepčani) ali ga upućuje na oblik zadnjonepčani.
Piše se i jedno i drugo.
Hipokoristici od ujak (majčin brat) ujko i ujka sinonimi su.
I narodni hipokoristici ujo i uja, takođe.
Prisvojni pridevi glase ujakov-ujakova-ujakovo (od ujak), ujkin-ujkina-ujkino (od ujka i ujko) ujkov-ujkova-ujkovo (od ujko) ujin-ujina-ujino (od uja i ujo) ujov-ujova-ujovo (od ujo).
Ujakova žena je ujna.
Piše se očevici.
U nominativu množine imenice očevidac, posle gubljenja nepostojanog a, gubi se i suglasnik d ispred c (zato što suglasnik c ima vrednost glasa slivenog od elemenata [t] i [s]) pa od *očevidci (preko *očevitci zbog jednačenja po zvučnosti) dobijemo očevici: Svi očevici saobraćajne nesreće su pozvani i od svih očevidaca je uzeta izjava.
U nominativu jednine i u genitivu množine ostaje nepostojano a: očevidac-očevica-očevicu-očevica-očeviče-očevicem-očevicu u jednini i očevici-očevidaca-očevicima-očevice-očevici-očevicima-očevicima.
Piše se zadaci.
U nominativu množine imenice zadatak, posle gubljenja nepostojanog a, gubi se i suglasnik t ispred c (zato što suglasnik c ima vrednost glasa slivenog od elemenata [t] i [s]) pa od *zadatci dobijemo zadaci: školski zadaci, domaći zadaci, pismeni zadaci.
U nominativu jednine i u genitivu množine ostaje nepostojano a: zadatak-zadatka-zadatku-zadatak-zadače-zadatkom-zadatku u jednini i zadaci-zadataka-zadacima-zadatke-zadaci-zadacima-zadacima u množini.
Piše se i jedno i drugo.
Petničani su stanovnici Petnice. Sufiks -anin (u množini -ani) upotrebljava se da označi čoveka koji živi u nekom mestu ili je poreklom iz nekog mesta a nikada ne označava čoveka koji povremeno boravi u nekom mestu.
Petničari su mladi ljudi koji privremeno i povremeno borave u Istraživačkoj stanici Petnica.
Više možete pročitati ovde http://almanah.petnica.rs/26/42.html