Piše se ne dolazi.
Ne se piše rastavljeno od glagola u ličnom obliku: ne dolazim, ne dolaziš, ne dolazi, ne dolazimo, ne dolazite, ne dolaze.
Piše se ne dolazi.
Ne se piše rastavljeno od glagola u ličnom obliku: ne dolazim, ne dolaziš, ne dolazi, ne dolazimo, ne dolazite, ne dolaze.
Piše se natpis.
Zvučno d ispred bezvučnog p prelazi u bezvučno t jednačeći se sa njim po zvučnosti.
Piše se sasvim.
Nemački izraz ganz neu znači potpuno (sasvim) novo. Opravdano je koristiti strane izraze kad ne postoje domaći. To važi za pisani književni jezik. U govornom jeziku (a posebno u jeziku reklame) dozvoljena je mnogo veća sloboda.
Piše se dojilja.
Piše se i jedno i drugo.
Pravopis preporučuje dečji bolje nego dečiji: dečji vrtić, dečji smeh, dečje doba, dečja odeća, dečja soba, dečja kolica i sl.
Normativisti daju prednost nastavku -iji kada se osnova završava suglasničkom grupom (ovčiji, vrapčiji, guščiji), a u ostalim slučajevima daju prednost nastavku -ji: dečji, zečji, vučji, račji, pačji, ptičji, kozji i sl. Postoje i slučajevi kada je jedino moguć nastavak -ji, pasji npr. ili jotovani oblici: goveđi, kravlji, lavlji, mravlji, riblji i sl.
Piše se i jedno i drugo.
Glagol poslati ima oblike prezenta pošaljem-pošalješ-pošalje-pošaljemo-pošaljete-pošalju i pošljem-pošlješ-pošlje-pošljemo-pošljete-pošlju.
Piše se i jedno i drugo.
Glagol poslati ima dva oblika trpnog prideva sa n i sa t: poslan, poslana, poslano, poslani, poslane, poslana i poslat, poslata, poslato, poslati, poslate, poslata.
Piše se i jedno i drugo.
Malim slovom piše se kad znači svetlost, sunčevi zraci: pocrneo je na suncu, gledam zalazak sunca. Velikim slovom piše se u svim primerima sa stručno-astronomskim značenjem: eksplozije na Suncu, planete u Sunčevom sistemu, Sunčeve pege.
Piše se i jedno i drugo.
Ovo je dublet. Ponekad se glas h gubi bez zamene a ponekad (retko) čuva.
Piše se popeti (se).
Glagol popeti se menja po trećoj vrsti popnem-popneš-popne-popnemo-popnete-popnu.