Архиве

nedostaju ili ne dostaju

Piše se nedostaju.

Glagol nedostajati nije odričan (ne ovde nije odrična rečca).
Nedostajati znači i biti potreban (a nedostupan, odsutan i sl.): ništa mi ne nedostaje.
Takvi su i glagoli: nestati, nestajati, nedostati, negirati, negodovati, negovati. 

vršimo popravke ili popravljamo

Piše se popravljamo.

Radnja se u srpskom jeziku izražava glagolom (popravljati) a ne imenicom (popravka): otkupljujemo a ne vršimo otkup, vraćamo a ne vršimo povraćaj, biramo a ne vršimo izbor, isporučujemo a ne vršimo isporuku,  konsultujemo se a ne vršimo konsultacije.

humanitarne ili humanističke

Piše se i jedno i drugo.

Od latinskog humanus što znači čovečji, ljudski, čovečan dobili smo humanitaran čovekoljubiv, sklon da pomogne svojim bližnjima, dobrotvoran.
Humanitarizam od francuskog humanitarisme je uređenje ljudskog društva u duhu poštovanja čovekovih prava: humanitarno pravo, humanitarna akcija, humanitarna organizacija, humanitarni koncert. 
Humanizam je pokret na početku novog veka koji posle srednjeg veka ponovo vraća čoveka u centar stvaralaštva (i humanost, čovečnost). Humanistički je onaj koji se odnosi na humanizam: humanističke nauke, humanistička filozofija, humanistička gimnazija. 

isčupati ili iščupati

Piše se iščupati.

Zvučno z ispred bezvučnog č (iz+čupati) prvo je prešlo u svoj bezvučni par s jednačeći se sa njim po zvučnosti (*isčupati) a onda se strujno zubno s ispred prednjonepčanog č asimilacijom po mestu tvorbe pretvorilo u prednjonepčano š (iščupati).

infrakt ili infarkt

Piše se infarkt.

Od latinskog infarcire i novolatinskog infarctus što znači ograničena zamrlost na nekom delu organa zbog začepljenosti arterije koja dovodi krv u taj deo: infarkt srca, infarkt pluća, infarkt bubrega.

historija ili istorija

Piše se istorija.

Grčki oštri spiritus po pravilu se zamenjuje se h: Hera, Herakle, Hidra, heroj.
U vizantijsko doba taj grčki glas više se nije izgovarao pa otuda srpski oblik istorija.
Skraćeno ist. i istor.
  

brojili ili brojali

Piše se i jedno i drugo.

Brojao-brojala-brojalo-brojali-brojale-brojala je radni glagolski pridev od glagola brojati.
Brojio-brojila-brojilo-brojili-brojile-brojila je radni glagolski pridev od glagola brojiti.
Isto i izbrojati i izbrojiti, nabrojati i nabrojiti, prebrojati i prebrojiti.

pilad ili pilići

Piše se i jedno i drugo.

Pile je imenica srednjeg roda i menja se u jednini po drugoj vrsti: pile-pileta-piletu-pile-pile-piletom-piletu.
U množini koristi supletivne oblike ili zbirne imenice pilad (pilad-piladi-piladi) ili oblike množine muškog roda pilići (pilići-pilića-pilićima) koji prema sebi nema oblike jednine (pilić ne postoji).
Izraz zaplesti se kao pile u kučine znači bespomoćno se zbuniti, potpuno se smesti.

apsorpcija ili absorpcija

Piše se apsorpcija.

Od latinskog absorptio što znači upijanje, usisavanje, primanje u sebe.
Apsorbovati, apsorbovanje, apsorpcioni.
Zvučno b ispred bezvučnog s prešlo je u svoj bezvučni par jednačeći se sa njim po zvučnosti.
Adsorpcija je zgušnjavanje gasova na površini čvrstih tela.